U nedavno objavljeni 9. svezak Hrvatskoga biografskoga leksikona uvrštena je i biografija Ane Maletić, plesne pedagoginje, teoretičarke i povjesničarke koja se upisala među najbitnija imena suvremenoga plesa u nas. Školujući se u Beogradu, Parizu i Berlinu u istaknutih plesnih pedagoga, već je od 1928. u Beogradu vodila vlastitu školu za ritmiku i balet te je potom sudjelovala u radu najpoznatijih hrvatskih plesnih škola: u Zagrebu je među ostalim vodila Školu umjetničke tjelesne kulture, gdje je osnovala Plesni studio, i vlastitu Školu za umjetnički ples, a 1954. osnovala je Školu za ritmiku i ples, koja i danas okuplja naraštaje novih plesača. Također je zapaženo koreografirala, tijesno surađujući sa skladateljima, te se istaknula kao autorica knjiga o teoriji, praksi i metodici suvremenoga plesa te o povijesti plesa starih civilizacija. Detaljan članak autorica Maje Đurinović i Marijane Pintar o njezinu životu i radu pročitajte u novom svesku Hrvatskoga biografskoga leksikona te na portalu Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža.

Na današnji je dan 1959. umro inženjer, konstruktor tramvaja i izumitelj Dragutin Mandl. Vrstan poznavatelj javnoga prometa, osobito tramvajskoga, čitav svoj radni vijek proveo je u Zagrebačkom električnom tramvaju, gdje se bavio gradnjom i rekonstrukcijom pruga, konstrukcijom motornih kola i prikolica te drugim projektima. Najpoznatiji su njegov izum prva domaća tramvajska kola s drvenim kosturom pokretana elektromotorom naziva M–22, puštena u promet 1922. Uz mnogobrojne druge projekte, od kojih su neki bili pionirski, ističu se konstrukcija tramvajskih kola za polijevanje ulica te uvođenje električnoga pogona u zagrebačku uspinjaču. Bio je i strastveni kolekcionar – skupio je najveću hrvatsku zbirku medalja i plaketa s više od 3000 predmeta – a bavio se i glazbom (svirao je klarinet u manjim sastavima i orkestru Hrvatskoga glazbenoga zavoda).

Sadržajan članak o ovom svestranom stručnjaku pročitajte u novom 9. svesku Hrvatskoga biografskoga leksikona te na portalu Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža.

Na današnji je dan 1893. godine umro hrvatski povjesničar Radoslav Lopašić. Isprva samouki skupljač vrela i povjesničar amater, postao je kvalificiranim stručnjakom iznimna prinosa hrvatskoj historiografiji, povijesnoj geografiji i topografiji, te utemeljiteljem ranonovovjekovnih povijesnih istraživanja. Pisao je povijesne studije, prikupljao stare isprave i arheološke predmete te objavljivao monografije o gradovima i utvrdama (Karlovac, Ogulin i dr.), a osobito su vrijedna djela u kojima je skupio arhivsku građu. Neki njegovi radovi, poput »Bihać i Bihaćka krajina: mjestopisne i poviestne crtice« (1890) i »Oko Kupe i Korane: mjestopisne i poviestne crtice« (1895), i danas su nezamjenljivi u istraživanju povijesti tih područja. Povjesničarima nezaobilazna, njegova djela, pisana čitkim i nenametljivim stilom, nailaze na širok prijam i danas. Iscrpan članak autorice Nataše Štefanec o ovom istraživaču hrvatske prošlosti pročitajte u novom 9. svesku Hrvatskoga biografskoga leksikona te na portalu Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža.

Umjetničko djelovanje francuske fotografkinje hrvatskoga podrijetla Dore Maar, kćeri arhitekta Josipa Markovića, dugo je vremena bilo u sjeni njezine intimne veze s jednim od najistaknutijih svjetskih umjetnika Pablom Picassom. Osobito zapažena po nadrealističkom umjetničkom izrazu, u Parizu je od 1934. vodila samostalni fotografski studio, gdje je, eksperimentirajući s fotomontažama i fotokolažima, stvorila radove u kojima se, uz grotesku i apsurd, erotizam i provokaciju, često očituju napetost i tjeskoba, među njima i antologijska djela fotografskoga nadrealizma, Portret Ubua i Ul. Astorg, kbr. 29. Tijekom II. svjetskoga rata posve je napustila fotografiju te se okrenula slikarstvu.

Iscrpan članak autorice Darje Tomić o toj »Picassovoj muzi«, kako je bila obilježena za života, njezinu životu, djelu i postignućima pronađite u novom, 9. svesku Hrvatskoga biografskoga leksikona te na portalu Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža: