Šime Ljubić

LjubicNa današnji je dan prije 200 godina u Starom Gradu rođen povjesničar i arheolog Šime Ljubić. Djelovao je na širokom području humanistike – povijesti, biografistike, pomoćnih povijesnih znanosti, arheologije, etnografije i filologije – u doba kad su se polja njegovih istraživanja tek formirala kao zasebne discipline. Snažan osjećaj pripadnosti rodnomu gradu i ideje o Dalmaciji kao ishodištu hrvatske kulture i povijesti potaknuli su ga na istraživanje prošlosti. Svojim se djelima (Dizionario biografico degli uomini illustri della Dalmazia, 1856; Ogledalo književne poviesti jugoslavjanske, 1864–1869; Pregled hrvatske poviesti, 1867) uključio u proces izgradnje hrvatskoga nacionalnoga identiteta, a hrvatsku historiografiju zadužio osobito proučavanjem i izdavanjem arhivskoga gradiva. Pionirskim djelovanjem u polaganju temelja i institucionalnih okvira iznimno je zaslužan za afirmaciju arheologije u Hrvatskoj; razvio je intenzivnu muzejsku djelatnost u Narodom muzeju u Zagrebu, pokrenuo je i uređivao arheološki časopis Viestnik Hrvatskoga arkeologičkoga družtva, a osobitu sklonost pokazivao je prema numizmatici i epigrafici.

Prošlost kroz živote i djela pojedinaca – u povodu 9. sveska Hrvatskoga biografskoga leksikona

TribinaKako je i najavljeno, u sklopu Festivala povijesti Kliofest, u četvrtak 19. svibnja u zagrebačkoj Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici od 14.45 do 15.45 sati održana je tribina u organizaciji Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža »Prošlost kroz živote i djela pojedinaca – u povodu 9. sveska Hrvatskoga biografskoga leksikona (Lo-Marj)« na kojoj su uz moderaciju pomoćnika glavnog urednika Ive Mandušić i Filipa Hameršaka sudjelovali renomirani povjesničari i dugogodišnji suradnici HBL-a Teodora Shek Brnardić, Stanko Andrić i Stjepan Matković (posljednja dvojica i članovi Uredničkoga vijeća) te Karlo Radečić, nedavno priključeni član Uredništva, zadužen za pisanje članaka iz biologije i drugih struka.

Zdravko Lorković

LorkovicU nedavno objavljenom 9. svesku Hrvatskoga biografskoga leksikona nalazi se i biografija Zdravka Lorkovića, jednoga od najistaknutijih lepidopterologa u XX. stoljeću. Baveći se teorijom nasljeđivanja i mehanizmima postanka vrsta, provodeći pritom terenska i laboratorijska istraživanja na leptirima, među prvima je prihvatio populacijski pristup i biološki pojam vrste kao rasplodne zajednice, a osobit međunarodni ugled zadobio je taksonomskom revizijom roda Leptidea. Otkrio je potom i opisao pet vrsta leptira, 16 podvrsta i sedam sezonskih modifikacija te četiri svojte uzdignuo na razinu vrste. Detaljan članak autora Branka Britveca o tom svjetski poznatom biologu i njegovim iznimnim postignućima pročitajte u novom svesku Hrvatskoga biografskoga leksikona te na portalu Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža:

Festival povijesti Kliofest 2022.

KlioU organizaciji Hrvatskoga nacionalnoga odbora za povijesne znanosti, Udruge Kliofest, Nacionalne i sveučilišne knjižnice te Društva za hrvatsku povjesnicu, uz suorganizacijski prinos više drugih ustanova i udruga, u Zagrebu se od 17. do 20. svibnja održava deveti Festival povijesti Kliofest. Od niza zanimljivih događanja ističemo tribinu „Prošlost kroz živote i djela pojedinaca – u povodu 9. sveska Hrvatskoga biografskoga leksikona (Lo-Marj)“, koja će se u četvrtak 19. svibnja održati u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici od 14.45 do 15.45 sati. Uz moderaciju Filipa Hameršaka i Ive Mandušić, na tribini će sudjelovati Stanko Andrić, Stjepan Matković, Karlo Radečić i Teodora Shek Brnardić.

Franjo Tuđman

TudmanU subotu 14. svibnja navršit će se stotinu godina od rođenja državnika i povjesničara Franje Tuđmana, prvoga predsjednika neovisne Hrvatske. Životni mu put i uloga zacijelo će i tom prigodom biti vrjednovani na različite načine, više ili manje slojevito, pa i sasvim zaoštreno, uz nesuglasja oko interpretacija, ali i utvrđenih činjenica. Pripadnik Krležina prijateljskoga kruga, Tuđman je još za boravka u Beogradu surađivao u Enciklopediji Jugoslavije (svesci tiskani 1955–60), a potom i u općoj Enciklopediji Leksikografskog zavoda. Biografski članci o njemu objavljeni su, među ostalim, već u sedmome svesku te enciklopedije 1964 (također u ponovljenim izdanjima 1969. i 1982), u osmome svesku Enciklopedije Jugoslavije 1971, u Krležijani 1999, Hrvatskoj enciklopediji 2009 (s izmijenjenom mrežnom inačicom 2021), u Enciklopediji Hrvatskog zagorja 2017. te – najiscrpniji – u mrežnoj inačici Hrvatskoga biografskoga leksikona 2016, na koju i upućujemo:

Naše web stranice koriste kolačiće kako bi Vam omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža.

Doznaj više