Na današnji dan 1893. rođen je Miroslav Krleža, književnik i leksikograf koji je 1950. utemeljio Leksikografski zavod, nazvan po njem sad već davne 1984.»Do kraja života direktor, angažirao je širok spektar suradnika, od uglednih, a politički nepoćudnih leksikografa poput Mate Ujevića i Krune Krstića, koje, prelazeći preko predratnih sukoba, brani od napadaja, do mnogih mlađih. Pokreće rad na osmosveščanoj Enciklopediji Jugoslavije (1955–1971), koje je glavni urednik, kao i na nizu drugih izdanja, uključujući se napose u rad opće Enciklopedije Leksikografskog zavoda (1955–1964; uz Marka Kostrenčića glavni redaktor 1. sveska), Muzičke enciklopedije i Enciklopedije likovnih umjetnosti te pišući opsežne redaktorske bilješke, dijelom objavljene (…) Ključna je bila njegova uloga i u pokretanju Hrvatskoga biografskog leksikona (…) Njegov je društveni, urednički i leksikografski rad u hrvatskoj kulturi nezaobilazan, dok se vrhunskim ostvarenjima u svim književnim vrstama upisao u red u svjetskim razmjerima iznimno rijetkih figura koje u svojim kulturama zauzimaju središnje mjesto.« (Tomislav Brlek, https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6990). Zavod je 1993–1999. tiskao trosveščanu personalnu enciklopediju (https://krlezijana.lzmk.hr/projekt.aspx).
I ove godine izaslanstvo Leksikografskoga zavoda odalo je počast na Krležinu mirogojskom počivalištu.
Na današnji dan prije 100 godina rođen je ALEKSANDAR MARKS, jedan od najistaknutijih protagonista slavne Zagrebačke škole crtanoga filma. Nakon studija slikarstva na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti već je 1952. godine sudjelovao u prvim profesionalnim pokušajima animacije u nas. Izražavajući se karakterističnom reduciranom animacijom, bio je glavni crtač i suredatelj na Crvenkapici (1954), prvom hrvatskom crtanom filmu u boji, te glavni crtač na filmovima Cowboy 
U organizaciji knjižnice Filozofskoga fakulteta u Zagrebu i Hrvatske udruge za znanstvenu komunikaciju, u ponedjeljak 13. lipnja u vijećnici Filozofskoga fakulteta održana je tribina o otvorenom pristupu znanstvenim knjigama. Uz organizatore, Ivu Melinščak Zlodi, izv. prof. dr. sc. Ivanu Hebrang Grgić i prof. dr. sc. Vladimira Mršu, u raspravi o znanstvenom knjižnom nakladništvu i mogućnostima za otvoreni pristup znanstvenim knjigama u Hrvatskoj sudjelovali su predstavnici nakladnika, autora, urednika i financijera (
U Hrvatskom biografskom leksikonu nalaze se biografije mnogobrojnih umjetnika s podrobnim opisima njihova stvaralaštva. Među njima je i Ivan Lovrenčić, jedan od najistaknutijih slikara u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti. Nadahnut djetinjstvom, zavičajem, poezijom i glazbom te sklon humoru i groteski, crtao je bića i predmete simboličkih značenja i složenih povezanosti, svakidašnje i nadrealne prizore naglašene sceničnosti. Spontanom i izražajnom linijom, bliskom stvaralaštvu djece, naivaca i pučkoj dekorativnoj ornamentici, radio je uglavnom mrtve prirode i interijere intimna, lirskoga ozračja i izrazito simboličnih poruka te ostvario jedinstven figurativni opus crno-bijelih i obojenih crteža i grafika osebujne morfologije, modernih vrijednosti, prožet tradicijom Hrvatskoga zagorja, pučkom fantastikom, jednostavnošću i duhovnošću. Sadržajan članak autorice Višnje Flego o tom umjetniku i njegovim djelima potražite u novom svesku Hrvatskoga biografskoga leksikona te na portalu Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža:
U organizaciji Pravnoga fakulteta u Zagrebu, Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža i Hrvatskoga politološkoga društva, u povodu 70. obljetnice života politologa, leksikografa i sociologa prof. dr. sc. Slavena Ravlića u petak 20. svibnja u vijećnici Sveučilišta u Zagrebu održan je znanstveni skup »Sloboda i društvo u 21. stoljeću«. Uz mnoge izlagače i prigodne govornike, skupu se obratio dekan Pravnoga fakulteta prof. dr. sc. Ivan Koprić, uručivši kolegi Ravliću zasluženo 
Hrvatska 
Hrvatski 
Portal hrvatske
Portal
Hrvatski 
Hrvatska.eu
Studia 
Digitalizirani 